U Hrvatskom je saboru 29. listopada 2026. održana tematska sjednica Odbora za obitelj, mlade i sport pod nazivom „Volonteri za održivi razvoj – snaga građanskog doprinosa društvu”. Sjednica je organizirana na inicijativu Hrvatskog centra za razvoj volonterstva i Hrvatskog Crvenog križa u kontekstu obilježavanja Međunarodne godine volontera za održivi razvoj (IVY 2026). Okupila je predstavnike institucija, organizacija civilnoga društva, akademske zajednice i volontere koji su iz različitih perspektiva govorili o doprinosu volontiranja razvoju uključivog i otpornog društva.
Središnja poruka rasprave bila je da volontiranje treba prepoznati kao važan doprinos održivom razvoju i aktivnom građanstvu te mu osigurati dugoročnu i sustavnu podršku.
Volontiranje treba postati dio javnih politika
Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa i član Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora, predstavio je aktivnosti nacionalne koordinacije Međunarodne godine volontera za održivi razvoj u Hrvatskoj. Istaknuo je važnost međusektorske suradnje, stručne razmjene i povezivanja organizacija i institucija koje doprinose razvoju volonterstva.
Upozorio je da se volontiranje u Hrvatskoj još uvijek prečesto promatra kroz kratkoročne projekte i entuzijazam pojedinaca. Da bi društvo moglo uspješno odgovarati na klimatske, demografske i gospodarske izazove, volontiranje treba postati strateško opredjeljenje ugrađeno u javne politike.
Za razvoj kvalitetnog volontiranja potrebna je sustavna podrška
Lejla Šehić Relić, predsjednica Hrvatskog centra za razvoj volonterstva i Europskog volonterskog centra, istaknula je da je doprinos volontiranja mnogo širi od broja volontera i odrađenih sati. Njegova se vrijednost očituje i u odnosima koji se stvaraju, povjerenju koje se gradi i promjenama koje građani zajednički pokreću u svojim zajednicama.
Volontiranje pridonosi različitim područjima društvenog razvoja, od obrazovanja, zdravstva i kulture do zaštite okoliša i odgovora na krizne situacije. Iskustva iz kriznih situacija pokazuju koliko su solidarnost i građanski angažman važni, ali otpornost zajednica ne gradi se samo u krizama. Ona se razvija i dugoročnim ulaganjem u ljude, međusobne odnose i mogućnosti građana da aktivno sudjeluju u životu svojih zajednica.
Za razvoj volontiranja potrebna je odgovarajuća infrastruktura: volonterski centri, kvalitetni volonterski programi, osposobljeni koordinatori, lokalna partnerstva i dostupne informacije o mogućnostima uključivanja. Važno je osigurati i sigurne uvjete za volontiranje, poštovati prava volontera te uklanjati prepreke koje građanima otežavaju sudjelovanje.
Pritom volontiranje mora ostati dobrovoljan oblik građanskog angažmana i ne smije zamjenjivati plaćeni rad, profesionalne usluge ni odgovornosti javnih institucija. Sustavna podrška volontiranju zato nije samo pitanje podrške pojedinačnim aktivnostima već i stvaranja uvjeta u kojima građani mogu dugoročno doprinositi razvoju društva.
Volontiranje kao doprinos različitim područjima društva
Tijekom sjednice istaknuto je da volontiranje ima važnu ulogu u različitim područjima društvenog života te da njegov doprinos nadilazi neposrednu pomoć drugima. Prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o ulozi volontiranja u razvoju zajednice, osobito o njegovu doprinosu osobnom razvoju, osjećaju pripadnosti i osnaživanju mladih.
Otvoreno je i pitanje promjena u motivaciji i načinima uključivanja volontera. Sve su važnije prilike za fleksibilnije, kraće, projektne i digitalne oblike volontiranja, što od organizatora volontiranja zahtijeva prilagodbu volonterskih programa različitim potrebama i mogućnostima građana.
Predstavnici nadležnih ministarstava i organizacija govorili su o potrebi za stabilnijom podrškom volontiranju u sportu, prepoznavanjem kompetencija stečenih volontiranjem te uključivanjem građana, osobito mladih, u aktivnosti povezane sa zaštitom okoliša i zelenom tranzicijom. Raspravljalo se i o ulozi volontiranja u ruralnim sredinama te važnosti obrazovanja za aktivno građanstvo i stvaranja prilika za sudjelovanje mladih.
Zajednička poruka bila je da volontiranje može nadopunjavati djelovanje institucija i stručnjaka, ali ne smije preuzimati njihove odgovornosti. Za njegov daljnji razvoj potrebni su kvalitetni i sigurni uvjeti, podrška organizatorima volontiranja te dugoročno prepoznavanje doprinosa volontera.
Iskustva volontera u središtu rasprave
Važan dio sjednice činila su osobna iskustva volontera, koja pokazuju da volontiranje nije samo doprinos zajednici već i prilika za učenje, razvoj kompetencija i izgradnju odnosa.
Lina Blagajić, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Splitu, govorila je o svojem dugogodišnjem volonterskom iskustvu koje je započela na Šolti, a nastavila u Splitu. Volontiranje joj je donijelo nova znanja, iskustva i odnose te utjecalo na njezin profesionalni put i rad s osobama s invaliditetom i teškoćama.
„Petnaestogodišnje volontiranje donijelo mi je neprocjenjiva iskustva, nova znanja i odnose koji su na mene ostavili dubok trag. Volontiranje za mene nikada nije bilo samo pomaganje drugima nego i prilika za osobni rast, učenje i međusobno obogaćivanje. Nadam se da sam svojim radom utjecala na ljude barem upola koliko su oni utjecali na mene”, poručila je Lina.
Svoja iskustva podijelili su volonterka Ana Szabo te mladi volonteri Hrvatskog Crvenog križa, Filip Glavač i Petra Potrebica. Njihova svjedočanstva dodatno su naglasila važnost stvaranja dostupnih prilika za volontiranje i poticanja građana da svojim znanjem, vremenom i iskustvom doprinose zajednici.
Od prepoznavanja vrijednosti do konkretnih promjena
Tematska sjednica pokazala je da volontiranje ima važnu ulogu u razvoju solidarnog, uključivog i otpornog društva, ali da njegov potencijal nije moguće ostvariti bez odgovarajuće institucionalne podrške. Za to su potrebni dugoročno promišljanje, suradnja različitih sektora i ulaganje u infrastrukturu koja omogućuje kvalitetno i sigurno volontiranje.
Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović najavila je da će se na temelju prijedloga iznesenih tijekom sjednice pripremiti preporuke nadležnim ministarstvima. Među temama koje su otvorene tijekom rasprave bila je i potreba za snažnijim razvojem korporativnog volontiranja u Hrvatskoj.
U okviru obilježavanja Međunarodne godine volontera za održivi razvoj 2026. pripremljen je i Poziv na djelovanje za jačanje doprinosa volontiranja održivom razvoju i stvaranju uključivog i otpornog društva. Dokument donosi deset područja djelovanja i upućuje na potrebu da se volontiranje snažnije uključi u javne politike, osigura stabilna podrška volonterskoj infrastrukturi, prepoznaju kompetencije volontera i ojača suradnja različitih sektora. Posebno se ističe važnost pretvaranja nasljeđa Međunarodne godine volontera u konkretne i dugoročne promjene u sustavu podrške volontiranju u Hrvatskoj.
Međunarodna godina volontera za održivi razvoj prilika je da se doprinos volontera dodatno prepozna i da se pokrenu promjene koje će nadživjeti 2026. godinu. Volontiranje nije samo odgovor na potrebe zajednice u pojedinom trenutku nego važan dio njezina dugoročnog razvoja. Da bi građani mogli aktivno sudjelovati u stvaranju održive budućnosti, potrebno im je osigurati stvarne mogućnosti za sudjelovanje i sustav koji njihov doprinos prepoznaje, podržava i vrednuje.
