Osim toga, razgovaralo se o korporativnom volontiranju, odnosno volontiranju zaposlenika u organizaciji poslodavca i dobrobitima koje ono donosi za poslodavca, zaposlenika i zajednicu. Kao primjer dobre prakse korporativnog volontiranja, voditelj INA kluba volontera, g. Neven-Pavao Poklepović, predstavio je razvoj Kluba koji djeluje već devet godina, okuplja više od 1.400 članova koji su sudjelovali u 317 volonterskih aktivnosti diljem Hrvatske. Klub je dobitnik brojnih nagrada za uključivanje zaposlenika u volontiranje koji kroz svoj angažman doprinose rješavanju ili ublažavanju konkretnih problema u zajednici. Klub sudjeluje u različitim aktivnostima, od velikih volonterskih akcija čišćenja i uređenja okoliša, rada s rizičnim skupinama do pružanja specifičnih usluga udrugama, odnosno prijenosom znanja i podrškom u radu udruga. Zanimljiv je podatak da dob i stručna spremna ne utječe na spremnost zaposlenika za uključivanje u Klub već da su to upravo rezultati rada u zajednici, odnosno osjećaj zadovoljstva i povezanosti koji imaju nakon sudjelovanja u volonterskim aktivnostima. Sudionicima okruglog stola osobito su bili zainteresirani za organizaciju Kluba, odnosno način na koji poslodavci mogu organizirati volonterske aktivnosti zaposlenika. Kako navode iz INA-e, za pokretanje Kluba zaslužan je menadžment firme koji se prvi uključio u volontiranje te svojim primjerom i dalje podržavaju rast i razvoj Kluba. INA je jedna od potpisnica Povelje kojom poslodavci priznaju kompetencije stečene volontiranjem prilikom rada  zapošljavanja.

Tijekom rasprave zaključeno je da su poslodavci slabo upoznati s Potvrdom o kompetencijama stečenim volontiranjem, a jedan od razloga tome je nedovoljna upoznatost volontera i organizatora volontiranja s istom. Poslodavci su svjesni dobrobiti razvoja mekih vještina zaposlenika koje se u velikoj mjeri razvijaju i kroz volontiranje te se svi prisutni već na neki od načina uključuju u pomoć zajednicama u kojima posluju. Volontersko iskustvo u civilnom sektoru je cijenjeno i uzima se kao prednost pri zapošljavanju, dok u drugim sektorima ima područja za unapređenje za njegovo sustavno priznavanje. Obzirom da je praćenje kompetencija i izdavanje Potvrde na zahtjev volontera, zakonska obaveza organizatora volontiranja po Zakonu o volonterstvu, zaključeno je da bi trebalo pokrenuti inicijativu prema državi da se Potvrda više cijeni i priznaje prilikom zapošljavanja. Sudionici su preporučili da se slični okrugli stolovi održavaju i u budućnosti kako bi se doprinijelo promociji Potvrde, ali i korporativnog volontiranja u zajednici. Okrugli stol održan je u sklopu projekata Volonterska mreža grada Siska i Volonterski centar Sisak koje provodi Agencija lokalne demokracije Sisak u partnerstvu s Gradom Siskom, OŠ „Braća Ribar“ Sisak, OŠ „Budaševo-Topolovac-Gušće“ Sisak, Gimnazijom Sisak i Gradskom galerijom Striegl. Projekte financiraju Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Grad Sisak.